Najčešća pitanja

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA I ODGOVORI U PROCESU PROCENE NEKRETNINA

Ovaj dokument sadrži pregled najčešćih pitanja koja klijenti (vlasnici, kupci, banke) postavljaju licenciranom procenitelju nekretnina, zajedno sa stručnim odgovorima. 

1. OPŠTA PITANJA O PROCENI

Šta je zapravo procena vrednosti nekretnine?

Procena je stručan postupak utvrđivanja tržišne, građevinske ili neke druge vrednosti nekretnine na određeni dan, zasnovan na analizi tržišta, lokacije i stanja samog objekta. 

Koja je razlika između procenjene i oglašene cene na sajtovima?

Oglašena cena je želja prodavca koja često sadrži prostor za pregovore, dok je procenjena cena realna, objektivna vrednost koju nekretnina može postići na tržištu u razumnom roku. 

Zašto mi je uopšte potrebna zvanična procena?

Zvanična procena je zakonski uslov za dobijanje stambenog kredita, uspostavljanje hipoteke, rešavanje ostavinske rasprave, podelu imovine ili donošenje ispravnih investicionih odluka. 

Ko angažuje i plaća procenitelja?

U većini slučajeva procenitelja angažuje i plaća kupac nekretnine (tražilac kredita), iako procenitelj mora ostati potpuno objektivan i nezavisan u svom radu. 

Cenovnik izrade procene možete videti OVDE.


2. TOK PROCESA I DOKUMENTACIJA

Koji dokumenti su vam potrebni da biste uradili procenu?

Potreban je izvod iz lista nepokretnosti (ne stariji od 30 dana), kopija plana, građevinska/upotrebna dozvola (za kuće i novogradnju) i osnov sticanja (ugovor o kupoprodaji). 

Koliko traje ceo proces izrade procene?

Od trenutka kada procenitelj izađe na teren i dobije svu urednu dokumentaciju, izrada zvaničnog izveštaja obično traje između 2 i 5 radnih dana. 

Da li je vaš izlazak na teren obavezan?

Da, vizuelni pregled nekretnine je obavezan po zakonu kako bi se utvrdilo stvarno stanje na terenu, napravila fotodokumentacija i proverila usaglašenost sa papirima. 

Šta procenitelj tačno radi kada dođe na lokaciju?

Procenitelj fotografiše sve prostorije, spoljašnjost objekta, proverava funkcionalnost rasporeda, stepen očuvanosti, vrstu materijala i premerava prostor po potrebi. 


3. METODOLOGIJA I FORMIRANJE CENE

Koje metode koristite za određivanje vrednosti?

Najčešće se koristi uporedna metoda (poređenje sa sličnim prodatim nekretninama), a ređe troškovna metoda (vrednost zemljišta + troškovi gradnje) ili prinosna metoda (na osnovu prihoda od rente). 

Kako pronalazite uporedne podatke o prodaji?

Koriste se zvanični podaci iz registra cena Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), interne baze realizovanih kupoprodaja i podaci iz ugovora overenih kod javnih beležnika. 

Da li opremljenost i nameštaj ulaze u procenu vrednosti?

U standardnu procenu ulazi isključivo nekretnina sa fiksnim elementima (sanitarije, ugradna kuhinja, ugradni plakari), dok se pokretni nameštaj i tehnika ne računaju u tržišnu vrednost. 

Kako spratnost i postojanje lifta utiču na vrednost stana?

Stanovi na srednjim spratovima u zgradama sa liftom imaju najvišu vrednost, dok odsustvo lifta na višim spratovima ili pozicija u suterenu/prizemlju značajno umanjuju cenu kvadratnog metra. 


4. SPECIFIČNE SITUACIJE I PRAVNI STATUS

Da li možete da procenite nekretninu koja nije uknjižena?

Može se proceniti i neuknjižen objekat ako postoji validna dokumentacija koja dokazuje legalnost (građevinska dozvola, potvrda o predatoj legalizaciji), ali to zavisi i od pravila banke koja odobrava kredit. 

Šta ako se stvarna kvadratura razlikuje od one u katastru?

Procenitelj u izveštaju navodi stanje iz katastra, ali konstatuje i stvarno stanje na terenu. Za potrebe bankarskih kredita, merodavna je isključivo uknjižena kvadratura. 

Kako rešavamo problem ako na nekretnini već postoji upisana hipoteka?

Postojanje stare hipoteke ne utiče na samu tržišnu vrednost nekretnine, ali se u izveštaju to mora jasno navesti kao pravni teret koji kupac ili banka moraju rešiti pre realizacije novog kredita. 

Da li procenjujete kuće koje nemaju upotrebnu dozvolu?

Kuće bez upotrebne dozvole se mogu proceniti, ali se u izveštaju to navodi kao nedostatak, što može uticati na spremnost banke da prihvati takvu nekretninu kao zalog. 


5. REZULTATI I VAŽNOST PROCENE

Koliko dugo važi urađena procena nekretnine?

Standardni rok važenja procene za potrebe banaka je 6 meseci do godinu dana, nakon čega se, usled promena na tržištu, mora uraditi ažuriranje ili nova procena. 

Šta da radim ako je vaša procena niža od cene koju sam dogovorio sa prodavcem?

U tom slučaju kupac mora razliku između procenjene vrednosti i ugovorene cene da nadoknadi iz sopstvenih sredstava, jer banka kreditira samo do procenta procenjene vrednosti. 

Da li mogu da dobijem procenu na veći iznos da bih pokrio učešće za kredit?

Ne. Licencirani procenitelj odgovara krivično i materijalno za tačnost podataka i dužan je da prikaže isključivo realnu tržišnu vrednost bez ikakvog friziranja brojeva. 

Da li vaš izveštaj o proceni prihvataju sve banke?

Većina procenitelja se nalazi na listama partnerskih procenitelja određenih banaka. Pre angažovanja, klijent uvek treba da proveri da li je procenitelj licenciran i prihvaćen od strane njegove izabrane banke.

Treba vam procena nepokretnosti. Podnesite zahtev za ponudu OVDE. 

Повратак на врх